"Lè ou fè sèks ak yon moun, ou fè sèks ak tout moun yo te fè sèks avèk yo pandan dis (10) dènye ane yo, ak tout moun yo ak patnè yo te fè sèks avèk yo pou dis (10) dènye ane yo."
- C. Everett Koop, M.D., Ansyen Chirijyen Jeneral Etazini
Ki sa Enfeksyon ki Transmèt Seksyèlman yo ye?
Enfeksyon ki Transmèt Seksyèlman yo (Sexually Transmitted Infections, STIs), yo rele yo Maladi ki Transmèt Seksyèlman (Sexually Transmitted Diseases, STDs), se enfeksyon ki pi souvan pwopaje atravè kontak seksyèl. ETS yo transmèt pi souvan nan san, nan espèm oswa dechaj, ak likid ki nan vajen an.
Sentòm STDs/STIs
Kòm anpil MTS prezan san okenn sentòm, nenpòt moun ki te fè sèks san pwoteksyon nan vajen, nan dèyè oswa nan bouch ak yon moun ki pa nan yon relasyon monogam, ta dwe fè tès. Gen kèk MTS ki ka andomaje ògàn repwodiktif yo ki ka lakòz enfètilite epi gen kèk nan yo ki ekspoze moun ak kèk tip kansè. Li enpòtan pou ou fè tès la si ou ansent, kèlkeswa desizyon ou pran konsènan gwosès ou a, pou pwòp sante ou ak sante tibebe w la. Li enpòtan pou patnè w la teste menmjan avè w. Nou ka ede.
Tès sa yo ki fèt ak pipi yo disponib gratis nan Community Pregnancy Clinics yo:
Ou pare pou w pran yon randevou?
Si ou ansent, ou bezwen fè tès pou Maladi ki Transmèt Seksyèlman [Sexually Transmitted Disease, STD].
Li enpòtan pou fè tès ou epi, si sa nesesè, fè tretman pou MTS yo. Si ou nan yon pwosesis avòtman epi ou gen klamidya oswa gonore, risk ou genyen pou ou atrape Maladi enflamatwa pèlvyèn [Pelvic Inflammatory Disease, PID] nan ogmante a 25%. Apeprè nan 50% nan ka yo, klamidya ak gonore pa gen okenn sentòm, kidonk menm si ou santi ou byen, ou ta dwe toujou fè tès. Si w ap anvizaje pou w paran oswa adopsyon, gen omwen 8 ETS ki ka afekte devlopman ti bebe w la anpil lè yo pa trete yo.
Kòman m ap fè konnen si mwen gen yon ETS?
Souvan, anpil moun gen yon ETS yo san sentòm yo pa parèt. Se poutèt sa li enpòtan pou ou fè tès la sof si ou nan yon relasyon monogam.
Sentòm mwen yo deja parèt. Ki sa mwen ta dwe fè?
Si ou gentan gen sentòm, kontakte founisè swen sante prensipal ou a